Republika Hrvatska je 1. srpnja 2013. godine postala punopravna članica Europske unije čime se obvezala na uvođenje eura kao nacionalne valute na svom geografskom području. Ovaj zahtjev potrebno je ispuniti čim prije pa je zbog toga 2021. godine raspisan prvi natječaj HNB-a za likovno rješenje izgleda kovanice eura, no zbog nelegitimnosti dizajna on je poništen. HNB je 14. veljače 2022. godine raspisao drugi natječaj te je time započelo koautorstvo u stvaranju likovnog rješenja kovanice od jedan euro.

Od kreativnog razmišljanja do kreativnog rješenja

Autori idejnog rješenja su Marija Crnčec i Denis Terzić. Sukladno s zahtjevima natječaja na kovanici od jedan euro mora se nalaziti kuna i šahovnica koji su važni simboli Hrvatske zbog nepobitnih povijesnih razloga. Budući da autorica idejnog rješenja, Marija Crnčec, dugi niz godina izrađuje ilustracije životinja, rad je započeo s mnogobrojnim, ručno rađenim, skicama koje su u konačnici rezultirale finalnim likovnim rješenjem. Prilikom kreativnog procesa stvaranja konačnog idejnog rješenja autorica je težila originalnosti i nije koristila nikakve postojeće predloške ili fotografije kao pomoć u tom procesu, već je samo proučila stanište ove povijesno važne životinje. Njezino poznavanje izgleda kune i anatomije životinja pridonijeli su izradi unikatnoga idejnoga rješenja. Sam cilj je bio stvaranje priče o povezanosti kune i prirodnih bogatstava Lijepe Naše.

Kuna se na finalnoj skici nalazi u svom prirodnom okruženju. Ona je postavljena uz deblo hrasta koje ima duplju. Kune često biraju duplje u stablima kao svoj dom, pa ovaj sitan detalj još dodatno povezuje život životinje i šume. Razlog zašto je baš odabrano drvo hrasta, a ne neko drugo, je taj što je upravo ono motiv na kovanici od pet lipa te se time željela postići povezanost s dosadašnjom valutom. Kuna stoji na korijenu hrasta, a njezina poza odiše čvrstoćom i stabilnošću. Njezin pogled jasno je usmjeren prema naprijed ka budućnosti kao priliku za nove poduhvate.

Skica 3D kovanice eura

Kako je ideja postala stvarnost?

Nakon odabira finalne verzije skice, Timon Terzić je u programu za obradu fotografija i grafike dodatno doradio crtež, nakon čega se krenuo na fizičko stvaranje kovanice pomoću 3D tehnologije. 3D kovanica eura se radila prema finalnom rješenju dizajnerice u posebnom programu za modeliranje naziva Maya, a model je radio Nino Kostanjevec. Najprije su se modelirali kuna, drvo i šahovnica kako bi se od prilike vidio sam spoj tih elemenata.

3D model kovanice eura

3D model kovanice eura

Kada je ovaj dio posla završen, započela je izrada kovanice samo sa zvijezdama i brojkama. Prilikom ovog postupka razmještali su se ti elementi i tražio se njihov najbolji položaj na kovanici kako bi se oni kasnije mogli odlično uklapati s glavnim motivom.

Model 3D kovanice eura sa motivima zvijezda i brojeva

Nastale su dvije verzije kovanice koje je bilo potrebno detaljnije razraditi. Prva verzija bila je poprilično lowpoly, što znači da nije bila dovoljno detaljna ni realistično odrađena.

Lowpoly 3D model kovanice eura

Ove dvije verzije bilo je potrebno spojiti u jedinstveni cjelinu. Spajanje je bilo uspješno, ali još uvijek ne dovoljno dobro. Prilikom ove faze dosta se pazilo na sve motive i detalje koji se nalaze na kovanici. Reljef se povisio i određivalo se koje detalje treba više ili manje istaknuti. Na finalnom rješenju u programu, kuna je najviše istaknuta, a šahovnica je ipak malo blaže kako ne bi odvlačila previše pozornosti s glavnoga motiva.

Finalni model 3D kovanice eura u programu

Detalji na finalnom modelu 3D kovanice

Završetkom modeliranja, započelo je printane pomoću FDM printera naziva SIGMA R19. Ova faza započela je loše jer zbog tehničkih poteškoća 3D kovanica eura nije bila u potpunosti isprintana. Sve ukupno je bilo četiri pokušaja i prototipa kako bi se uspješno isprintala 3D kovanica eura. Prva dva prototipa su bila 50% završena.

Detaljniji prikaz 3D prnta kovanice iz prvog pokušaja Detaljniji prikaz 3D printa iz prvog pokušaja

Drugi pokušaj printa 3D kovanice Detaljniji prikaz drugog printa 3D kovanice eura

U trećem pokušaju kovanica je isprintana do kraja, ali je reljef bio prenizak zbog čega elementi na kovanici nisu bili dovoljno vidljivi.

Treći print 3D kovanice eura koji nije uspio

Vidljivi reljef na printu 3D kovanice eura iz trećeg pokušaja

Četvrti pokušaj bio je u potpunosti uspješno isprintan. Ovaj prototip ukazao je na neke nedostatke koje je bilo potrebno ispraviti. Problem je nastao zbog premalog broja slojeva. Visina slojeva smanjila se na 0.1 do 0.2 milimetara. Broj slojeva dignut je na tri što znači da je jedan sloj rađen tri puta. Ovo je omogućilo detaljniji prikaz elemenata na kovanici. Isprintano je prvo rješenje kovanice koje je na kraju ipak bilo prenisko. Ponovno se podigla visina sloja na 1.5 milimetara i ovaj pokušaj je bio također dobar, ali ipak ne onaj željeni.

U potpunosti isprintana 3D kovanica eura iz četvrtog puta

Kako bi se postigao željeni izgled 3D modela kovanice na FDM printeru, visina sloja dignuta je na 2.5 milimetara. To je bio posljednji, ujedno i najuspješniji, print kovanice pomoću FDM tehnologije. Ova vrsta tehnologije ima svoja ograničenja u izradi 3D modela prilikom printana. Ne može detaljno prikazati sve elemente koji se nalaze na kovanici zbog čega oni nisu odmah vidljivi.

Isprintani model 3D kovanice eura na FDM printeru Model 3D kovanice eura isprintan FDM printerom

Iz potrebe za postizanjem željene 3D kovanice eura nastala je suradnja s „TEHNOLOŠKIM PARKOM“. Printano je tri puta pomoću Polyjet printera koji je bolji za realističnu izradu 3D modela od FDM printera. Svaki print imao je malu preinaku. Za prvu verziju korištena je visina sloja od 19 mikrona, a visina reljefa iznosila je 1.5 milimetara.

Realističniji print 3D kovanice eura

Prilikom druge promijene izdignule su se malo kandže životinje i udubila se rupa na drvetu. Reljef je podignut na 2.5 milimetara. Promjer ove verzije je 15 centimetara. Na njoj je bolje istaknuta šahovnica, u odnosu na prijašnju, zbog različite debljine elemenata.

3D kovanica izrađena Polyjet printerom

Posljednja promjena odnosila se na debljinu kovanice i podešavanje visine elemenata (kako bi bili na istoj ravnini) i sitnih detalja. Promijenila se debljina reljefa, kandže su izdignute više prema van, duplja u drvetu je bolje udubljena unutra, a sve crte bile su proširene. Na kraju se isprintala jedna kovanica 15 puta 15 te tri manje u skali 1 na 1 kako bi bile identične pravoj kovanici eura.

Finalno rješenje i print 3D kovanice eura

Koautorstvo ovih ljudi pokazalo je kako tehnologija i kreativnost mogu uroditi uspješnim poslom. Važno je naglasiti da se ovdje ne radi samo o procesu izrade kovanice. Ona stvorena kao podsjetnik na bogat biljni i životinjski svijet Hrvatske čiju baštinu i povijest trebamo čuvati i štovati.

Kontaktirajte nas na našim službenim stranicama www.git.hr i www.pecati.com. Pratite nas na našim društvenim mrežama Facebook i Instagram gdje možete pronaći zanimljivosti našega poslovanja.